Difference between revisions of "Kerbin/hr"

From Kerbal Space Program Wiki
Jump to: navigation, search
(first page about Kerbin in Croatian)
 
Line 9: Line 9:
  
  
Dosezanje stabilne orbite oko Kerbina jedna je od prvih prekretnica u KSP-u. Optimalni uzlet<ref>Optimalni uzlet, što se goriva tiče, onaj je koji (a)minimizira gubitak brzine uslijed gravitacije i [[atmospheric drag/hr|aerodinamičnog otpora]] i (b) koji je usmjeren prema istoku (prema 90° azimuta) što letjelici zbog Kerbinove rotacije dodaje 174.5 m/s orbitalne brzine.</ref> zahtijeva [[delta-v|promjenu brzine]] od oko 4500 m/s<ref>Vidi [http://forum.kerbalspaceprogram.com/showthread.php/24017-Least-delta-v-to-orbit ovaj izazov na KSP-ovom forumu]] i popularni [http://i.imgur.com/CEZS1.png Kerbin dijagram za Δv]</ref>. Nakon Evea, Kerbin ima najveće zahtjeve za dosezanje stabilne orbite, stoga na to upravo mnoge međuplanetarne misije utroše polovinu svoje promjene brzine. To je i slučaj s mnogim misijama u stvarnom životu, što je jednog komentatora navelo na opasku:
+
Dosezanje stabilne orbite oko Kerbina jedna je od prvih prekretnica u KSP-u. Optimalni uzlet<ref>Optimalni uzlet, što se goriva tiče, onaj je koji (a)minimizira gubitak brzine uslijed gravitacije i [[atmospheric drag/hr|aerodinamičnog otpora]] i (b) koji je usmjeren prema istoku (prema 90° azimuta) što letjelici zbog Kerbinove rotacije dodaje 174.5 m/s orbitalne brzine.</ref> zahtijeva [[delta-v|promjenu brzine]] od oko 4500 m/s<ref>Vidi [http://forum.kerbalspaceprogram.com/showthread.php/24017-Least-delta-v-to-orbit ovaj izazov na KSP-ovom forumu] i popularni [http://i.imgur.com/CEZS1.png Kerbin dijagram za Δv]</ref>. Nakon Evea, Kerbin ima najveće zahtjeve za dosezanje stabilne orbite, stoga na to upravo mnoge međuplanetarne misije utroše polovinu svoje promjene brzine. To je i slučaj s mnogim misijama u stvarnom životu, što je jednog komentatora navelo na opasku:
 
{{Quote|If you can get your ship into orbit, you're halfway to anywhere.|Robert Heinlein|citat str. 194. ''A Step Farther Out'', Jerry Pournelle}}
 
{{Quote|If you can get your ship into orbit, you're halfway to anywhere.|Robert Heinlein|citat str. 194. ''A Step Farther Out'', Jerry Pournelle}}
  
Line 60: Line 60:
  
 
Gustoća Kerbinove atmosfere pogoduje [[aerobraking/hr|atmosferskom kočenju]] i korištenju padobrana, što štedi gorivo tijekom povratka iz orbite i slijetanja. Objekti koji u danom trenutku nisu renderirani mogu orbitirati sve do visine od oko 23 km.
 
Gustoća Kerbinove atmosfere pogoduje [[aerobraking/hr|atmosferskom kočenju]] i korištenju padobrana, što štedi gorivo tijekom povratka iz orbite i slijetanja. Objekti koji u danom trenutku nisu renderirani mogu orbitirati sve do visine od oko 23 km.
Od inačice 0.19., renderirani objekti deorbitiraju uz vizualne efekte, ali se pritom ne oštećuju.
+
Renderirani objekti od inačice 0.19.1. deorbitiraju uz vizualne efekte, ali se pri tome ne oštećuju.
  
The following table gives approximation of terminal velocities at different Kerbin altitudes, which are also the velocities at which a ship should travel for a fuel-optimal vertical ascent from Kerbin, given the game's model of atmospheric drag.<ref>http://forum.kerbalspaceprogram.com/showthread.php/6664-Mini-challenge-max-altitude-with-this-supplied-spacecraft?p=100912&viewfull=1#post100912</ref> The optimal velocity after a [[gravity turn]] has been started is less than the corresponding value in the table. <ref>http://www.reddit.com/r/KerbalSpaceProgram/comments/1kov5z/a_handy_chart_i_made_for_the_most_efficient/cbrdvuo</ref>
+
Slijedeća tablica daje približne vrijednosti terminalnih brzina na različitim visinama, što su također brzine kojima bi se trebala kretati letjelica kojoj je cilj uz optimalni utrošak goriva doći u Kerbinovu orbitu.<ref>http://forum.kerbalspaceprogram.com/showthread.php/6664-Mini-challenge-max-altitude-with-this-supplied-spacecraft?p=100912&viewfull=1#post100912</ref> Optimalna brzina nakon početka [[gravity turn/hr|gravitacijskog zakretanja]] je niža od odgovarajuće vrijednosti u tablici.<ref>http://www.reddit.com/r/KerbalSpaceProgram/comments/1kov5z/a_handy_chart_i_made_for_the_most_efficient/cbrdvuo</ref>
 
{| class="wikitable"
 
{| class="wikitable"
 
|-
 
|-
! Altitude (m) !! Velocity (m/s)
+
! Visina (m) !! Brzina (m/s)
 
|-
 
|-
 
|    75 || {{VT|Kerbin|75|1}}
 
|    75 || {{VT|Kerbin|75|1}}
Line 98: Line 98:
 
|}
 
|}
  
== Orbits ==
+
== Orbitalne značajke ==
[[File:Screenshot39.png|thumbnail|left|A Stayputnik MK2 satellite]]
+
[[File:Screenshot39.png|thumbnail|left|Satelit Stayputnik Mk2]]
A [[synchronous orbit]] is achieved with an semi-major axis of {{OrbitAltitude|b=Kerbin|f=k|3=0}}. The [[Kerbisynchronous equatorial orbit]] is the circular orbit with an altitude of {{OrbitAltitude|b=Kerbin|f=k}} and a speed of {{OrbitVelocity|b=Kerbin}}. From a 70&nbsp;km low equatorial orbit, the periapsis maneuver requires 676.5 m/s and the apoapsis maneuver requires 434.9 m/s. A [[w:semi-synchronous_orbit|semi-synchronous orbit]] with an orbital period of ½ of Kerbin's rotation period (3 hours or 10800 seconds) is achieved at an altitude of {{OrbitAltitude|b=Kerbin|f=k|pf=1/2}} with an orbital velocity of {{OrbitVelocity|b=Kerbin|pf=1/2}}.
+
Moguće je postići [[synchronous orbit/hr|sinkronu orbitu]] uz veliku poluos od {{OrbitAltitude|b=Kerbin|f=k|3=0}}. [[Kerbisynchronous equatorial orbit/hr|Kerbisinkrona ekvatorijalna orbita]] je kružna orbita na visini od {{OrbitAltitude|b=Kerbin|f=k}} kojom tijela putuju brzinom od {{OrbitVelocity|b=Kerbin}}. Njeno dosezanje iz niske ekvatorijalne orbite od 70 km iznosi 676.5 m/s za pomicanje periapsisa i 434.9 m/s za pomicanje apoapsisa. Semisinkrona orbita (ona pri kojoj je orbitalni period polovina Kerbinovog rotacijskog perioda, a iznosi 3 sata, postoji na visini od {{OrbitAltitude|b=Kerbin|f=k|pf=1/2}} pri brzini od {{OrbitVelocity|b=Kerbin|pf=1/2}}.
  
The [[w:Hill sphere|Hill sphere]] (the radius around the planet at which moons are gravitationally stable) of Kerbin is 136 185km, or roughly 227 Kerbin radii.
+
The [[w:hr:Hillova sfera|Hillova sfera]] (sfera oko planeta u kojoj su orbite prirodnih satelita stabilne) široka je 136 185km, odnosno otprilike 227 polumjera Kerbina.
 
<div style="clear:left;"></div>
 
<div style="clear:left;"></div>
  
== Interplanetary Travel ==
+
== Međuplanetarna putovanja ==
  
From the lowest stable orbit around Kerbin (70 km), the amount of delta-V needed to reach the orbits of other celestials is:
+
Ovdje su navedeni nužni iznosi promjene brzine za dosezanje orbita drugih nebeskih tijela, pod uvjetom da je početna orbita 70 km iznad Kerbina.
  
 
{| class="wikitable"
 
{| class="wikitable"
Line 113: Line 113:
 
!Delta-V
 
!Delta-V
 
|-
 
|-
| [[Mun]]
+
| [[Mun/hr|Mun]]
 
| ~860 m/s
 
| ~860 m/s
 
|-
 
|-
| [[Minmus]]
+
| [[Minmus/hr|Minmus]]
 
| ~930 m/s
 
| ~930 m/s
 
|-
 
|-
| [[Eve]]
+
| [[Eve/hr|Eve]]
 
| ~1033 m/s
 
| ~1033 m/s
 
|-
 
|-
| [[Duna]]
+
| [[Duna/hr|Duna]]
 
| ~1060 m/s
 
| ~1060 m/s
 
|-
 
|-
| [[Moho]]
+
| [[Moho/hr|Moho]]
 
| ~1676 m/s
 
| ~1676 m/s
 
|-
 
|-
| [[Jool]]
+
| [[Jool/hr|Jool]]
 
| ~1915 m/s
 
| ~1915 m/s
 
|-
 
|-
| [[Eeloo]]
+
| [[Eeloo/hr|Eeloo]]
 
| ~2100 m/s
 
| ~2100 m/s
 
|-
 
|-
| [[KEO]] (comparison)
+
| [[KEO/hr|KEO]] (usporedba)
 
| ~1120 m/s
 
| ~1120 m/s
 
|}
 
|}
  
== Reference Frames ==
+
== Referentni sustavi ==
 
{{:Kerbin/RefFrame}}
 
{{:Kerbin/RefFrame}}
  
== Gallery ==
+
== Galerija ==
 
<gallery>
 
<gallery>
Kerbin ISA Topo 0 21.jpg  |Topographical map of Kerbin as of {{version|0.21}}
+
Kerbin ISA Topo 0 21.jpg  | Topografska karta {{version|0.21}}
NJ6qJ.jpg                  | A projection map of Kerbin, as of {{version|0.14.1|}} and before (including the old demo).
+
NJ6qJ.jpg                  | Projekcijska karta ({{version|0.14.1|}} i prije toga, uključujući i stari demo).
Kerbin color.png          | An accurate full-colour projection map of Kerbin as of {{version|0.14.2|}} to {{version|0.17.1|}}
+
Kerbin color.png          | Točna projekcijska karta u punoj boji ({{version|0.14.2|}} do {{version|0.17.1|}})
KerbinDeltaVMap.png        | A map displaying the delta V needed from/to Kerbin
+
KerbinDeltaVMap.png        | Dijagram potrebnih promjena brzine za međuplanetarna putovanja.
Kerbin_mun_minmus.jpg | Kerbin, Mün and Minmus.
+
Kerbin_mun_minmus.jpg | Kerbin, Mün i Minmus.
Kerbin,_Mun,_and_Minmus.jpeg | Kerbin with its two natural satellites, the Mun and Minmus, seen from KEO. Minmus can be seen just above the horizon of Kerbin on the left side of the picture.
+
Kerbin,_Mun,_and_Minmus.jpeg | Pogled iz ekvatorijalne keostacionarne orbite na Mun i Minmus. Minmus se vidi iznad Kerbinovog obzora na lijevoj strani slike.
kerbin map 800.gif | A topographic heightmap of Kerbin made with the ISA MapSat plugin
+
kerbin map 800.gif | Topografska visinska karta napravljena pluginom ISA MapSat.
Kerbinmun500550km.png      | Kerbin and the Mun, barely visible from ~500,550,000m
+
Kerbinmun500550km.png      | Kerbin i Mun s udaljenosti od  oko 500,550,000 m.
Kerbin ISA Topo.png | Topographical image of Kerbin '''from 0.17.1'''. The terrain is slightly different in the latest version.<ref>http://forum.kerbalspaceprogram.com/entry.php/247-A-Brave-New-World</ref>
+
Kerbin ISA Topo.png | Topografska karta iz '''v0.17.1'''. Krajolik je nešto drukčiji od zadnje verzije.<ref>http://forum.kerbalspaceprogram.com/entry.php/247-A-Brave-New-World</ref>
Kerbin r0 1.png | An unmanned probe on escape trajectory, flying past Kerbin, Mün and Minmus
+
Kerbin r0 1.png | Automatska sonda na odlaznoj putanji, u prolazu kraj Kerbina, Müna i Minmusa.
KerbalPolar1.png | Kerbin's North Pole
+
KerbalPolar1.png | Sjeverni pol.
Solar eclipse in LKO.jpg | A solar eclipse from low Kerbin orbit (LKO).
+
Solar eclipse in LKO.jpg | Kerbolova pomrčina gledana iz niske Kerbinove orbite (LKO).
  
 
</gallery>
 
</gallery>
Line 165: Line 165:
 
</gallery>}}
 
</gallery>}}
  
== Changes ==
+
== Promjene ==
 
;{{Version|0.21|}}
 
;{{Version|0.21|}}
*Terrain revised to produce more detailed and interesting landforms.
+
* Krajolik je prerađen da bi se dobile detaljnije i zanimljivije kopnene tvorbe.
 
;{{Version|0.19.1|}}
 
;{{Version|0.19.1|}}
*Fixed ladders on the fuel tanks near the launchpad.
+
* Popravljene su ljestve na spremnicima goriva kraj lansirne rampe.
 
;{{Version|0.19|}}
 
;{{Version|0.19|}}
*New mesh for the launchpad and area (no launchtower anymore).
+
* Nova poligonalna mreža za lansirnu rampu i okolicu. Uklonjen je lansirni toranj.
*New mesh for the runway, with lights and sloping edges for rovers.
+
* Nova mreža za pistu. Dodana su svjetla i nagibi na rubovima za rovere.
 
;{{Version|0.18|}}
 
;{{Version|0.18|}}
*Terrain overhaul: Entire planet redo. Deserts, darker and greener grass, islands, darker ocean/water, snow capped mountains. Looks more realistic.
+
* Velika prerada krajolika cijelog planeta. Dodane su pustinje, tamnija i zelenija trava, otoci, tamnije vodene površine, snježni planinski vrhovi. Kerbin izgleda stvarnije.
*Several [[List of easter eggs|Easter Eggs]] added.
+
* Dodano je nekoliko [[List of easter eggs/hr|''uskršnjih jaja'']].
*Airport added to island off of KSC coastline. (Not a launching point)
+
* Na otok kraj KSC-a dodana je zračna luka bez funkcije.
 
;{{Version|0.17|}}
 
;{{Version|0.17|}}
* Improved atmosphere visuals.
+
* Poboljšan je izgled atmosfere.
 
;{{Version|0.15|}}
 
;{{Version|0.15|}}
* [[Minmus]] added.
+
* Dodan je [[Minmus/hr|Minmus]].
 
;{{Version|0.14.2|}}
 
;{{Version|0.14.2|}}
* Much more varied and taller terrain added. Prior to this, some mountain ranges exceeded 600 m in height, but the tallest point was at an altitude of approximately 900 m.
+
* Dodano je puno više varijacija u krajoliku te mu je mjestimice povećana visina. Do sada su neki planinski lanci prelazili 600 m, a najviša točka bila je na oko 900 m.
 
;{{Version|0.12|}}
 
;{{Version|0.12|}}
* [[Mün]] added.
+
* Dodan je [[Mün/hr|Mün]]
 
;{{Version|0.11|}}
 
;{{Version|0.11|}}
* Terrain overhaul, oceans became wet.
+
* Velika prerada krajolika. Oceani su postali tekući.
 
;{{Version|0.10.1|}}
 
;{{Version|0.10.1|}}
* Atmosphere extended from ~34,500 m to ~69,000 m.
+
* Atmosfera je produljena s oko 34,500 m na oko 69,000 m.
 
;{{Version|0.7.3|}}
 
;{{Version|0.7.3|}}
* Initial Release
+
* Prvo izdanje.
  
== Trivia ==
+
== Zanimljivosti ==
Kerbin's continents are derived from libnoise <ref> http://libnoise.sourceforge.net/examples/complexplanet/</ref>, though they have been increasingly modified with time.
+
Kerbinovi kontinenti izvedeni su iz karte generirane programom libnoise<ref> http://libnoise.sourceforge.net/examples/complexplanet/</ref>, no s vremenom su izmjenjivani.
  
== Notes ==
+
== Napomene ==
 
<references />
 
<references />
  

Revision as of 00:51, 21 January 2014

Kerbin
Kerbin
Pogled na Kerbin iz orbite.
Planet od Kerbol
Orbitalne karakteristike
Velika poluos 13 599 840 256 m [Note 1]
Apoapsis 13 599 840 256 m [Note 1]
Periapsis 13 599 840 256 m [Note 1]
Ekscentričnost orbite 0
Inklinacija orbite 0 °
Argument periapsis 0 °
Longituda uzlaznog čvora 0 °
Srednja anomalija 3.14 rad (na 0s UV)
Sideralni period 9 203 545 s
426 d 0 h 32 m 24.6 s
Sinodički period Nije definirano
Orbitalna brzina 9 285 m/s
Fizičke karakteristike
Ekvatorijalni polumjer 600 000 m
Ekvatorijalni Opseg 3 769 911 m
Površina 4.5238934×1012 m2
Masa 5.2915158×1022 kg
Standardni gravitacijski parametar 3.5316000×1012 m3/s2
Gustoća 58 484.090 kg/m3
Površinska gravitacija 9.81 m/s2 (1 g)
Brzina oslobađanja 3 431.03 m/s
Zvjezdano razdoblje rotacije 21 549.425 s
5 h 59 m 9.4 s
Solarni dan 21 600.000 s
5 h 59 m 60 s
Zvjezdana rotacijska brzina 174.94 m/s
Sinkrona orbita 2 863.33 km
Sfera utjecaja 84 159 286 m [Note 1]
Atmosferske karakteristike
Nazočnost atmosfere ✓ Yes
Atmosferski tlak 101.325 kPa
1 atm
Visina atmosfere 70 000 m
1.0×10-6 atm
Temperaturamin -86.20 °C 186.95 K
Temperaturamax 15 °C 288.15 K
Kisik prisutan ✓ Yes
Znanstveni faktor
Površina 0.3
Blatobran 0.4
Donji sloj atmosfere 0.7
Gornji sloj atmosfere 0.9
Bliski svemir 1
Udaljeni svemir 1.5
Oporavak 1

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 Udaljenosti su dane od središta tijela, a ne površine (za razliku od onih u igri).

This article is under translation. Ovaj je članak u procesu prevođenja.

Kerbin je matični planet Kerbala, mjesto Svemirskog centra Kerbal (KSC), te glavni fokus Kerbal Space Programa. Također je analog Zemlji. Posjeduje dva prirodna satelita: Mün i Minmus.

Treći je po redu u orbiti oko zvijezde Kerbol i, nakon Joola i Evea, treće je najveće nebesko tijelo koje orbitira oko Kerbola. Joolov satelit Tylo istog je polumjera kao i Kerbin, no zbog jedne svoje planine koja je 5 km viša od najviše točke na Kerbinu može se odrediti kao veći, iako mu masa iznosi 80% Kerbinove.


Dosezanje stabilne orbite oko Kerbina jedna je od prvih prekretnica u KSP-u. Optimalni uzlet[1] zahtijeva promjenu brzine od oko 4500 m/s[2]. Nakon Evea, Kerbin ima najveće zahtjeve za dosezanje stabilne orbite, stoga na to upravo mnoge međuplanetarne misije utroše polovinu svoje promjene brzine. To je i slučaj s mnogim misijama u stvarnom životu, što je jednog komentatora navelo na opasku:

If you can get your ship into orbit, you're halfway to anywhere.

Robert Heinlein, citat str. 194. A Step Farther Out, Jerry Pournelle

Topografija

Topografski prikaz Kerbinove površine (v0.18.2.) Kliknite za visoku razlučivost. autor: Zeroignite

Planet ima podjednaku raspodjelu površinskih voda i kopna. Na polovima se nalaze ledene kape, a po kontinentima su rasute pustinje. Neke od planina više su od 6 km. Najviša točka visoka je 6761 km, a najniža je na dubini od gotovo 1.4 km i nalazi se otprilike 313° jugozapadno of KSC-a.

Krateri

Model krajolika centriran na jedan od Kerbinovih najizraženijih kratera.

Za razliku od ostalih tijela u sustavu, Kerbin ima nekolicinu vidljivih kratera, što se objašnjava površinskom erozijom ionako malog broja kratera nastalih udarcima tijela koja su izbjegla Munovu gravitaciju i površinu, te pad kroz Kerbinovu atmosferu. Unatoč tome, neke tvorbe, od kojih su dvije na gotovo suprotnim stranama planeta i šire su od 100 km, ukazuju na žestoke sudare u geološkoj prošlosti. Najmanje erodirana od te dvije, a stoga i vjerojatno najmlađa, nalazi se uz obalu kontinenta. Rub se očituje kao niz otoka koji okružuju središnji otok. Druga tvorba je blizu nultog meridijana na sjevernoj polutci i teže se uočava iako i ona ima uzdignute rubove i središnji vršak.

Biomi

Kerbinovi biomi

Kao trenutno (v0.23.) jedno od nekolicine nebeskih tijela s mnoštvom bioma, u njihovom ga broju premašuje jedino Mun. Iako se znanstveni eksperimenti mogu izvoditi u svim biomima, Kerbin ima niski znanstveni faktor, pa to za posljedicu ima manji broj prikupljenih bodova nego od istih eksperimenata izvršenih na ostalim tijelima. Kerbinovi biomi blago koreliraju sa zemaljskima.


Popis uključuje:

  • pustopoljine (badlands)
  • pustinje (deserts)
  • travnjake(grasslands)
  • visoravni (highlands)
  • ledene kape (ice caps)
  • KSC
  • lansirnu rampu (launch pad)
  • planine (mountains)
  • pistu (runway)
  • obale (shores)
  • tundre
  • vode (waters)

Atmosfera

Kerbinova atmosfera sadrži kisik i prostire se do otprilike 69.078 kilometara. Gustoća i tlak opadaju eksponencijalno; svakih 5 km za faktor e.[3] Odnos tlaka i visine dan je izrazom:

Gustoća Kerbinove atmosfere pogoduje atmosferskom kočenju i korištenju padobrana, što štedi gorivo tijekom povratka iz orbite i slijetanja. Objekti koji u danom trenutku nisu renderirani mogu orbitirati sve do visine od oko 23 km. Renderirani objekti od inačice 0.19.1. deorbitiraju uz vizualne efekte, ali se pri tome ne oštećuju.

Slijedeća tablica daje približne vrijednosti terminalnih brzina na različitim visinama, što su također brzine kojima bi se trebala kretati letjelica kojoj je cilj uz optimalni utrošak goriva doći u Kerbinovu orbitu.[4] Optimalna brzina nakon početka gravitacijskog zakretanja je niža od odgovarajuće vrijednosti u tablici.[5]

Visina (m) Brzina (m/s)
75 100.8
1000 109.3
2000 119.3
3000 130.2
4000 142.2
5000 155.2
6000 169.4
7000 184.9
8000 201.8
9000 220.3
10000 240.5
12500 299.4
15000 372.8
20000 577.9
32000 1655.1

Orbitalne značajke

File:Screenshot39.png
Satelit Stayputnik Mk2

Moguće je postići sinkronu orbitu uz veliku poluos od 3 463.33 km. Kerbisinkrona ekvatorijalna orbita je kružna orbita na visini od 2 863.33 km kojom tijela putuju brzinom od 1 009.81 m/s. Njeno dosezanje iz niske ekvatorijalne orbite od 70 km iznosi 676.5 m/s za pomicanje periapsisa i 434.9 m/s za pomicanje apoapsisa. Semisinkrona orbita (ona pri kojoj je orbitalni period polovina Kerbinovog rotacijskog perioda, a iznosi 3 sata, postoji na visini od 1 581.76 km pri brzini od 1 272.28 m/s.

The Hillova sfera (sfera oko planeta u kojoj su orbite prirodnih satelita stabilne) široka je 136 185km, odnosno otprilike 227 polumjera Kerbina.

Međuplanetarna putovanja

Ovdje su navedeni nužni iznosi promjene brzine za dosezanje orbita drugih nebeskih tijela, pod uvjetom da je početna orbita 70 km iznad Kerbina.

Body Delta-V
Mun ~860 m/s
Minmus ~930 m/s
Eve ~1033 m/s
Duna ~1060 m/s
Moho ~1676 m/s
Jool ~1915 m/s
Eeloo ~2100 m/s
KEO (usporedba) ~1120 m/s

Referentni sustavi

Vremensko ubrzanje Minimalna visina
bilo koja
5× 70 000 m (iznad atmosfere)
10× 70 000 m (iznad atmosfere)
50× 70 000 m (iznad atmosfere)
100× 120 000 m
1 000× 240 000 m
10 000× 480 000 m
100 000× 600 000 m


Galerija

Spoiler: Spoiler images

Promjene

0.21
  • Krajolik je prerađen da bi se dobile detaljnije i zanimljivije kopnene tvorbe.
0.19.1
  • Popravljene su ljestve na spremnicima goriva kraj lansirne rampe.
0.19
  • Nova poligonalna mreža za lansirnu rampu i okolicu. Uklonjen je lansirni toranj.
  • Nova mreža za pistu. Dodana su svjetla i nagibi na rubovima za rovere.
0.18
  • Velika prerada krajolika cijelog planeta. Dodane su pustinje, tamnija i zelenija trava, otoci, tamnije vodene površine, snježni planinski vrhovi. Kerbin izgleda stvarnije.
  • Dodano je nekoliko uskršnjih jaja.
  • Na otok kraj KSC-a dodana je zračna luka bez funkcije.
0.17
  • Poboljšan je izgled atmosfere.
0.15
0.14.2
  • Dodano je puno više varijacija u krajoliku te mu je mjestimice povećana visina. Do sada su neki planinski lanci prelazili 600 m, a najviša točka bila je na oko 900 m.
0.12
0.11
  • Velika prerada krajolika. Oceani su postali tekući.
0.10.1
  • Atmosfera je produljena s oko 34,500 m na oko 69,000 m.
0.7.3
  • Prvo izdanje.

Zanimljivosti

Kerbinovi kontinenti izvedeni su iz karte generirane programom libnoise[7], no s vremenom su izmjenjivani.

Napomene

  1. Optimalni uzlet, što se goriva tiče, onaj je koji (a)minimizira gubitak brzine uslijed gravitacije i aerodinamičnog otpora i (b) koji je usmjeren prema istoku (prema 90° azimuta) što letjelici zbog Kerbinove rotacije dodaje 174.5 m/s orbitalne brzine.
  2. Vidi ovaj izazov na KSP-ovom forumu i popularni Kerbin dijagram za Δv
  3. Forum thread 16000, "[KGSS] Ispitivanje Kerbinove atmosfere"
  4. http://forum.kerbalspaceprogram.com/showthread.php/6664-Mini-challenge-max-altitude-with-this-supplied-spacecraft?p=100912&viewfull=1#post100912
  5. http://www.reddit.com/r/KerbalSpaceProgram/comments/1kov5z/a_handy_chart_i_made_for_the_most_efficient/cbrdvuo
  6. http://forum.kerbalspaceprogram.com/entry.php/247-A-Brave-New-World
  7. http://libnoise.sourceforge.net/examples/complexplanet/