Difference between revisions of "Kerbol/hr"
m (-usage of /Data pages;) |
Knez Poljica (talk | contribs) m |
||
Line 11: | Line 11: | ||
* luminozitet odgovara tipu G | * luminozitet odgovara tipu G | ||
* masa odgovara [[w:hr:Subsmeđi patuljak|subsmeđem patuljku]] | * masa odgovara [[w:hr:Subsmeđi patuljak|subsmeđem patuljku]] | ||
− | |||
U stvarnom svemiru takva zvijezda je nemoguća iz razloga što je najmanja moguća masa zvijezde otprilike 75 puta veća od mase Jupitera - cijeli red veličine veća od Kerbolove mase. | U stvarnom svemiru takva zvijezda je nemoguća iz razloga što je najmanja moguća masa zvijezde otprilike 75 puta veća od mase Jupitera - cijeli red veličine veća od Kerbolove mase. | ||
− | |||
== Orbitiranje oko Kerbola == | == Orbitiranje oko Kerbola == | ||
− | |||
Tijelo koje orbitira tik iznad površine Kerbola ima orbitalni period od 409.214 minuta i giba se brzinom od 66.945 km/s. | Tijelo koje orbitira tik iznad površine Kerbola ima orbitalni period od 409.214 minuta i giba se brzinom od 66.945 km/s. | ||
Line 27: | Line 24: | ||
Međutim, ako se potisak motora namjesti na neku visoku vrijednost kao primjerice 10 MN, te se varanjem aktivira beskonačna količina goriva, moguće je na neki način "pobjeći". Doslovni bijeg se ne dogodi nikada, no letjelica dobiva oznaku "escaping". Na taj će način dosegnuti točku u kojoj prestaje definirana putanja, te će započeti postavljati vlastitu putanju. Kada dođe na njen kraj, ponovit će se isto. To se po svoj prilici događa u beskonačnost, pošto je vrijeme potrebno da se to provjeri na razini nekoliko godina. | Međutim, ako se potisak motora namjesti na neku visoku vrijednost kao primjerice 10 MN, te se varanjem aktivira beskonačna količina goriva, moguće je na neki način "pobjeći". Doslovni bijeg se ne dogodi nikada, no letjelica dobiva oznaku "escaping". Na taj će način dosegnuti točku u kojoj prestaje definirana putanja, te će započeti postavljati vlastitu putanju. Kada dođe na njen kraj, ponovit će se isto. To se po svoj prilici događa u beskonačnost, pošto je vrijeme potrebno da se to provjeri na razini nekoliko godina. | ||
− | |||
== Izgled == | == Izgled == | ||
− | |||
− | |||
Ekvatorijalni polumjer Kerbola gotovo je četiri puta veći od Jupiterovog, te 43.6 puta veći od Joolovog polumjera, trenutno najvećeg planeta u igri. | Ekvatorijalni polumjer Kerbola gotovo je četiri puta veći od Jupiterovog, te 43.6 puta veći od Joolovog polumjera, trenutno najvećeg planeta u igri. | ||
Line 45: | Line 39: | ||
Pri dovoljno niskom orbitiranju moguće je vidjeti da su Kerbolove pjege također i udubine na njegovoj površini. | Pri dovoljno niskom orbitiranju moguće je vidjeti da su Kerbolove pjege također i udubine na njegovoj površini. | ||
− | |||
== Referentni sustavi == | == Referentni sustavi == |
Revision as of 09:38, 7 May 2020
Kerbol | ||
Pogled na Kerbol iz orbite. | ||
Zvijezda | ||
Fizičke karakteristike | ||
Ekvatorijalni polumjer | 261 600 000 m | |
Ekvatorijalni Opseg | 1 643 681 276 m | |
Površina | 8.5997404×1017 m2 | |
Masa | 1.7565459×1028 kg | |
Standardni gravitacijski parametar | 1.1723328×1018 m3/s2 | |
Gustoća | 234.23818 kg/m3 | |
Površinska gravitacija | 17.1 m/s2 (1.747 g) | |
Brzina oslobađanja | 94 672.01 m/s | |
Zvjezdano razdoblje rotacije | 432 000.00 s | |
20 d 0 h 0 m 0 s | ||
Zvjezdana rotacijska brzina | 3 804.8 m/s | |
Sinkrona orbita | 1 508 045.29 km | |
Sfera utjecaja | ∞ | |
Atmosferske karakteristike | ||
Nazočnost atmosfere | Yes | |
Atmosferski tlak | 16.0000 kPa | |
0.157908 atm | ||
Visina atmosfere | 600 000 m | |
1.6×10-7 atm | ||
Temperaturamin | 3741.80 °C 4014.95 K | |
Temperaturamax | 9348.05 °C 9621.2 K | |
Kisik prisutan | No | |
Znanstveni faktor | ||
Površina | N/A | |
Blatobran | N/A | |
Donji sloj atmosfere | 1 | |
Gornji sloj atmosfere | 1 | |
Bliski svemir | 11 | |
Udaljeni svemir | 2 | |
Oporavak | 4 |
Kerbol (službeno ime je Sunce) je središnja zvijezda Kerbolovog sustava oko koje orbitira pet planeta: Moho, Eve, Kerbin, Duna i Jool, te dva patuljasta planeta: Dres i Eeloo.
U usporedbi s našim Suncem, Kerbol je 113 puta manje masivan i tri puta manjeg polumjera.
Ostale značajke Kerbola mogu se iskoristiti za slijedeće usporedbe:
- temperatura odgovara tipu K spektralnog razreda
- polumjer odgovara tipu M
- luminozitet odgovara tipu G
- masa odgovara subsmeđem patuljku
U stvarnom svemiru takva zvijezda je nemoguća iz razloga što je najmanja moguća masa zvijezde otprilike 75 puta veća od mase Jupitera - cijeli red veličine veća od Kerbolove mase.
Contents
Orbitiranje oko Kerbola
Tijelo koje orbitira tik iznad površine Kerbola ima orbitalni period od 409.214 minuta i giba se brzinom od 66.945 km/s.
Iako se Kerbol može dosegnuti iz Kerbinove orbite Hohmanovim prijelazom, takav manevar zahtijeva promjenu brzine (Δv) od oko 8 km/s. Najučinkovitiji način za dosezanje je bieleptični prijelaz.
Uz pomoć dovoljno udaljenog apoapsisa, potrebna promjena brzine može se smanjiti i ispod 4 km/s, na štetu potrošenog vremena.
Kerbolova sfera utjecaja beskonačno je velika. Moguće je osloboditi se gravitacijskog utjecaja, ali nije moguće ostvariti potpuno bestežinsku putanju. Jednom kada apoapsis dosegne određeni iznos, pojavi se vrijednost od 68 godina za njegovo dosezanje. To se događa iz razloga što je vrijeme u KSP-u ograničeno na 232-1 sekundi kao posljedica softverskog upravljanja brojevima.
Međutim, ako se potisak motora namjesti na neku visoku vrijednost kao primjerice 10 MN, te se varanjem aktivira beskonačna količina goriva, moguće je na neki način "pobjeći". Doslovni bijeg se ne dogodi nikada, no letjelica dobiva oznaku "escaping". Na taj će način dosegnuti točku u kojoj prestaje definirana putanja, te će započeti postavljati vlastitu putanju. Kada dođe na njen kraj, ponovit će se isto. To se po svoj prilici događa u beskonačnost, pošto je vrijeme potrebno da se to provjeri na razini nekoliko godina.
Izgled
Ekvatorijalni polumjer Kerbola gotovo je četiri puta veći od Jupiterovog, te 43.6 puta veći od Joolovog polumjera, trenutno najvećeg planeta u igri.
Kerbolova toplina će uvijek uništiti svaku letjelicu, čak i kada je omogućena varka "no crash damage". Zbog toga je slijetanje na Kerbol nemoguće.
Squad za dizajn Kerbola ima dugoročne planove, u koje su uključene zvjezdane baklje i prominencije koje bi nisku orbitu učinile još opasnijom.[citation needed]
Trenutna najniža orbita iznosi oko 1300 m iznad površine, ispod koje se letjelica uništi zbog pregrijavanja.
Moguće je varkom položiti nekakve objekte na Kerbolovu površinu, no ukoliko odmah ne budu uništeni, počet će nepravilno poskakivati brzinom od nekoliko stotina pa do nekoliko tisuća metara u sekundi.
Do inačice 0.11, Kerbol je bio svjetlosna točka u skybox-u. Nije imala površinu i nije ju se moglo dosegnuti. Do inačice 0.13.3 moglo se spustiti ispod "površine", no letjelica bi se znala raspadati ili bi bila izbačena u svemir brzinama čiji bi iznosi bili značajni dijelovi brzine svjetlosti.
Pri dovoljno niskom orbitiranju moguće je vidjeti da su Kerbolove pjege također i udubine na njegovoj površini.
Referentni sustavi
Vremensko ubrzanje | Minimalna visina |
---|---|
1× | bilo koja |
5× | 3 270 000 m |
10× | 3 270 000 m |
50× | 6 540 000 m |
100× | 13 080 000 m |
1 000× | 26 160 000 m |
10 000× | 52 320 000 m |
100 000× | 65 400 000 m |
Sve su Kerbolove orbite u inercijskom referentnom sustavu. U staroj demo-inačici, približavanje na dovoljno male udaljenosti za posljedicu je imalo napad Krakena.
Zanimljivosti
- Ime "Kerbol" izmislili su korisnici KSP foruma i nikada se ne pojavljuje u samoj igri. Službeno, zvijezda ima ime "Sunce", iako je glavni razvojni programer napomenuo da bi se ime moglo promijeniti ukoliko jednom bude bilo potrebno razlikovati ga od drugih zvijezda.
- Kerbolova površinska gravitacija je niti dva puta veća od one na Kerbinu, te tek nešto malo veća od one na planetu Eve.
Galerija
Promjene
- Grafičke promjene.
- Dodan je stvarni model, novi grafički efekti i promijenjena je veličina.
- Dodana je čvrsta površina (bezlična, nevidljiva ravan ~4500–4700 km iznad nazivnog polumjera).
- Dodani su gravitacija i nazivni polumjer od 65400 km.
- Omogućeno je dosezanje Kerbola.
- Prvo izdanje.