Kerbol/hr

Kerbol/Data

Kerbol (službeno ime je Sunce) je središnja zvijezda Kerbolovog sustava oko koje orbitira pet planeta: Moho, Eve, Kerbin, Duna i Jool, te dva patuljasta planeta: Dres i Eeloo.

U usporedbi s našim Suncem, Kerbol je 113 puta manje masivan i tri puta manjeg polumjera.

Ostale značajke Kerbola mogu se iskoristiti za slijedeće usporedbe:

temperatura odgovara tipu K spektralnog razreda
polumjer odgovara tipu M
luminozitet odgovara tipu G
masa odgovara subsmeđem patuljku

U stvarnom svemiru takva zvijezda je nemoguća iz razloga što je najmanja moguća masa zvijezde otprilike 75 puta veća od mase Jupitera - cijeli red veličine veća od Kerbolove mase.

Orbitiranje oko Kerbola

Tijelo koje orbitira tik iznad površine Kerbola ima orbitalni period od 409.214 minuta i giba se brzinom od 66.945 km/s.

Iako se Kerbol može dosegnuti iz Kerbinove orbite Hohmanovim prijelazom, takav manevar zahtijeva promjenu brzine (Δv) od oko 8 km/s. Najučinkovitiji način za dosezanje je bieleptični prijelaz.

Uz pomoć dovoljno udaljenog apoapsisa, potrebna promjena brzine može se smanjiti i ispod 4 km/s, na štetu potrošenog vremena.

Kerbolova sfera utjecaja beskonačno je velika. Moguće je osloboditi se gravitacijskog utjecaja, ali nije moguće ostvariti potpuno bestežinsku putanju. Jednom kada apoapsis dosegne određeni iznos, pojavi se vrijednost od 68 godina za njegovo dosezanje. To se događa iz razloga što je vrijeme u KSP-u ograničeno na 2³²-1 sekundi kao posljedica softverskog upravljanja brojevima.

Međutim, ako se potisak motora namjesti na neku visoku vrijednost kao primjerice 10 MN, te se varanjem aktivira beskonačna količina goriva, moguće je na neki način "pobjeći". Doslovni bijeg se ne dogodi nikada, no letjelica dobiva oznaku "escaping". Na taj će način dosegnuti točku u kojoj prestaje definirana putanja, te će započeti postavljati vlastitu putanju. Kada dođe na njen kraj, ponovit će se isto. To se po svoj prilici događa u beskonačnost, pošto je vrijeme potrebno da se to provjeri na razini nekoliko godina.

Izgled

Ekvatorijalni polumjer Kerbola gotovo je četiri puta veći od Jupiterovog, te 43.6 puta veći od Joolovog polumjera, trenutno najvećeg planeta u igri.

Kerbolova toplina će uvijek uništiti svaku letjelicu, čak i kada je omogućena varka "no crash damage". Zbog toga je slijetanje na Kerbol nemoguće.

Squad za dizajn Kerbola ima dugoročne planove, u koje su uključene zvjezdane baklje i prominencije koje bi nisku orbitu učinile još opasnijom.^{[citation needed]}

Trenutna najniža orbita iznosi oko 1300 m iznad površine, ispod koje se letjelica uništi zbog pregrijavanja.

Moguće je varkom položiti nekakve objekte na Kerbolovu površinu, no ukoliko odmah ne budu uništeni, počet će nepravilno poskakivati brzinom od nekoliko stotina pa do nekoliko tisuća metara u sekundi.

Do inačice 0.11, Kerbol je bio svjetlosna točka u skybox-u. Nije imala površinu i nije ju se moglo dosegnuti. Do inačice 0.13.3 moglo se spustiti ispod "površine", no letjelica bi se znala raspadati ili bi bila izbačena u svemir brzinama čiji bi iznosi bili značajni dijelovi brzine svjetlosti.

Pri dovoljno niskom orbitiranju moguće je vidjeti da su Kerbolove pjege također i udubine na njegovoj površini.

Referentni sustavi

Vremensko ubrzanje	Minimalna visina
1×	bilo koja
5×	3 270 000 m
10×	3 270 000 m
50×	6 540 000 m
100×	13 080 000 m
1 000×	26 160 000 m
10 000×	52 320 000 m
100 000×	65 400 000 m

Sve su Kerbolove orbite u inercijskom referentnom sustavu. U staroj demo-inačici, približavanje na dovoljno male udaljenosti za posljedicu je imalo napad Krakena.

Zanimljivosti

Ime "Kerbol" izmislili su korisnici KSP foruma i nikada se ne pojavljuje u samoj igri. Službeno, zvijezda ima ime "Sunce", iako je glavni razvojni programer napomenuo da bi se ime moglo promijeniti ukoliko jednom bude bilo potrebno razlikovati ga od drugih zvijezda.
Kerbolova površinska gravitacija je niti dva puta veća od one na Kerbinu, te tek nešto malo veća od one na planetu Eve.

Galerija

Sonda tijekom bliskog susreta s Kerbolom, netom prije pregrijavanja.
Rezultat skeniranja Kerbola add-on programom ISA MapSat (radi se o slici Sunca, a ne o pravom mjerenju površinske topografije Kerbola)
Krajolik na Kerbolu