Difference between revisions of "Kerbin/hr"

From Kerbal Space Program Wiki
Jump to: navigation, search
m (*use descriptive names;)
m (→‎Orbitalne značajke)
 
(2 intermediate revisions by 2 users not shown)
Line 4: Line 4:
  
 
Treći je po redu u [[orbit/hr|orbiti]] oko zvijezde [[Kerbol/hr|Kerbol]] i, nakon [[Jool/hr|Joola]] i [[Eve/hr|Evea]], treće je najveće [[celestial body/hr|nebesko tijelo]] koje orbitira oko Kerbola. Joolov satelit [[Tylo/hr|Tylo]] istog je polumjera kao i Kerbin, no zbog jedne svoje planine koja je 5 km viša od najviše točke na Kerbinu može se odrediti kao veći, iako mu masa iznosi 80% Kerbinove.
 
Treći je po redu u [[orbit/hr|orbiti]] oko zvijezde [[Kerbol/hr|Kerbol]] i, nakon [[Jool/hr|Joola]] i [[Eve/hr|Evea]], treće je najveće [[celestial body/hr|nebesko tijelo]] koje orbitira oko Kerbola. Joolov satelit [[Tylo/hr|Tylo]] istog je polumjera kao i Kerbin, no zbog jedne svoje planine koja je 5 km viša od najviše točke na Kerbinu može se odrediti kao veći, iako mu masa iznosi 80% Kerbinove.
−
 
  
 
Dosezanje stabilne orbite oko Kerbina jedna je od prvih prekretnica u KSP-u. Optimalni uzlet<ref>Optimalni uzlet, što se goriva tiče, onaj je koji (a)minimizira gubitak brzine uslijed gravitacije i [[atmospheric drag/hr|aerodinamičnog otpora]] i (b) koji je usmjeren prema istoku (prema 90° azimuta) što letjelici zbog Kerbinove rotacije dodaje 174.5 m/s orbitalne brzine.</ref> zahtijeva [[delta-v|promjenu brzine]] od oko 4500 m/s<ref>Vidi [http://forum.kerbalspaceprogram.com/showthread.php/24017-Least-delta-v-to-orbit ovaj izazov na KSP-ovom forumu] i popularni [http://i.imgur.com/CEZS1.png Kerbin dijagram za Δv]</ref>. Nakon Evea, Kerbin ima najveće zahtjeve za dosezanje stabilne orbite, stoga na to upravo mnoge međuplanetarne misije utroše polovinu svoje promjene brzine. To je i slučaj s mnogim misijama u stvarnom životu, što je jednog komentatora navelo na opasku:
 
Dosezanje stabilne orbite oko Kerbina jedna je od prvih prekretnica u KSP-u. Optimalni uzlet<ref>Optimalni uzlet, što se goriva tiče, onaj je koji (a)minimizira gubitak brzine uslijed gravitacije i [[atmospheric drag/hr|aerodinamičnog otpora]] i (b) koji je usmjeren prema istoku (prema 90° azimuta) što letjelici zbog Kerbinove rotacije dodaje 174.5 m/s orbitalne brzine.</ref> zahtijeva [[delta-v|promjenu brzine]] od oko 4500 m/s<ref>Vidi [http://forum.kerbalspaceprogram.com/showthread.php/24017-Least-delta-v-to-orbit ovaj izazov na KSP-ovom forumu] i popularni [http://i.imgur.com/CEZS1.png Kerbin dijagram za Δv]</ref>. Nakon Evea, Kerbin ima najveće zahtjeve za dosezanje stabilne orbite, stoga na to upravo mnoge međuplanetarne misije utroše polovinu svoje promjene brzine. To je i slučaj s mnogim misijama u stvarnom životu, što je jednog komentatora navelo na opasku:
Line 11: Line 10:
 
== Topografija ==
 
== Topografija ==
 
[[File:Kerbin_heightmap.jpg|thumb|left|Topografski prikaz Kerbinove površine (v0.18.2.) Kliknite za visoku razlučivost.]]
 
[[File:Kerbin_heightmap.jpg|thumb|left|Topografski prikaz Kerbinove površine (v0.18.2.) Kliknite za visoku razlučivost.]]
−
Planet ima podjednaku raspodjelu površinskih voda i kopna. Na polovima se nalaze ledene kape, a po kontinentima su rasute pustinje. Neke od planina više su od 6 km. Najviša točka visoka je 6761 km, a najniža je na dubini od gotovo 1.4 km i nalazi se otprilike 313° jugozapadno of KSC-a.
+
Planet ima podjednaku raspodjelu površinskih voda i kopna. Na polovima se nalaze ledene kape, a po kontinentima su rasute pustinje. Neke od planina više su od 6 km. Najviša točka na Kerbinu visoka je 6761 km, a najniža je na dubini od gotovo 1.4 km i nalazi se otprilike 313° jugozapadno of KSC-a.
  
 
=== Krateri ===
 
=== Krateri ===
Line 97: Line 96:
 
== Orbitalne značajke ==
 
== Orbitalne značajke ==
 
[[File:Sputnik in Kerbin's orbit.png|thumbnail|left|Satelit Stayputnik Mk2]]
 
[[File:Sputnik in Kerbin's orbit.png|thumbnail|left|Satelit Stayputnik Mk2]]
−
Moguće je postići [[synchronous orbit/hr|sinkronu orbitu]] uz veliku poluos od {{OrbitAltitude|b=Kerbin|f=k|3=0}}. [[Kerbisynchronous equatorial orbit/hr|Kerbisinkrona ekvatorijalna orbita]] je kružna orbita na visini od {{OrbitAltitude|b=Kerbin|f=k}} kojom tijela putuju brzinom od {{OrbitVelocity|b=Kerbin}}. Njeno dosezanje iz niske ekvatorijalne orbite od 70 km iznosi 676.5 m/s za pomicanje periapsisa i 434.9 m/s za pomicanje apoapsisa. Semisinkrona orbita (ona pri kojoj je orbitalni period polovina Kerbinovog rotacijskog perioda, a iznosi 3 sata, postoji na visini od {{OrbitAltitude|b=Kerbin|f=k|pf=1/2}} pri brzini od {{OrbitVelocity|b=Kerbin|pf=1/2}}.
+
Moguće je postići [[synchronous orbit/hr|sinkronu orbitu]] uz veliku poluos od {{OrbitAltitude|b=Kerbin|f=k|3=0}}. [[Kerbisynchronous equatorial orbit/hr|Kerbisinkrona ekvatorijalna orbita]] je kružna orbita na visini od {{OrbitAltitude|b=Kerbin|f=k}} kojom tijela putuju brzinom od {{OrbitVelocity|b=Kerbin}}. Njeno dosezanje iz niske ekvatorijalne orbite od 70 km iznosi 676.5 m/s za pomicanje periapsisa i 434.9 m/s za pomicanje apoapsisa. Polusinkrona orbita (ona pri kojoj je orbitalni period polovina Kerbinovog rotacijskog perioda, a iznosi 3 sata, postoji na visini od {{OrbitAltitude|b=Kerbin|f=k|pf=1/2}} pri brzini od {{OrbitVelocity|b=Kerbin|pf=1/2}}.
  
−
The [[w:hr:Hillova sfera|Hillova sfera]] (sfera oko planeta u kojoj su orbite prirodnih satelita stabilne) široka je 136 185km, odnosno otprilike 227 polumjera Kerbina.
+
[[w:hr:Hillova sfera|Hillova sfera]] (sfera oko planeta u kojoj su orbite prirodnih satelita stabilne) široka je 136 185 km, odnosno otprilike 227 polumjera Kerbina.
 
<div style="clear:left;"></div>
 
<div style="clear:left;"></div>
  
Line 197: Line 196:
  
 
{{Celestial Bodies}}
 
{{Celestial Bodies}}
−
[[Category:Celestials]]
+
[[Category:Celestials/hr]]
−
[[Category:Planets]]
+
[[Category:Planets/hr]]

Latest revision as of 17:21, 29 May 2020

Kerbin
Kerbin
Pogled na Kerbin iz orbite.
Planet od Kerbol
Orbitalne karakteristike
Velika poluos 13 599 840 256 m [Note 1]
Apoapsis 13 599 840 256 m [Note 1]
Periapsis 13 599 840 256 m [Note 1]
Ekscentričnost orbite 0
Inklinacija orbite 0 °
Argument periapsis 0 °
Longituda uzlaznog čvora 0 °
Srednja anomalija 3.14 rad (na 0s UV)
Sideralni period 9 203 545 s
426 d 0 h 32 m 24.6 s
Sinodički period Nije definirano
Orbitalna brzina 9 285 m/s
Fizičke karakteristike
Ekvatorijalni polumjer 600 000 m
Ekvatorijalni Opseg 3 769 911 m
Površina 4.5238934×1012 m2
Masa 5.2915158×1022 kg
Standardni gravitacijski parametar 3.5316000×1012 m3/s2
Gustoća 58 484.090 kg/m3
Površinska gravitacija 9.81 m/s2 (1 g)
Brzina oslobađanja 3 431.03 m/s
Zvjezdano razdoblje rotacije 21 549.425 s
5 h 59 m 9.4 s
Solarni dan 21 600.000 s
5 h 59 m 60 s
Zvjezdana rotacijska brzina 174.94 m/s
Sinkrona orbita 2 863.33 km
Sfera utjecaja 84 159 286 m [Note 1]
Atmosferske karakteristike
Nazočnost atmosfere Yes
Atmosferski tlak 101.325 kPa
1 atm
Visina atmosfere 70 000 m
1.0×10-6 atm
Temperaturamin -86.20 °C 186.95 K
Temperaturamax 15 °C 288.15 K
Kisik prisutan Yes
Znanstveni faktor
Površina 0.3
Blatobran 0.4
Donji sloj atmosfere 0.7
Gornji sloj atmosfere 0.9
Bliski svemir 1
Udaljeni svemir 1.5
Oporavak 1
  1. ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 Udaljenosti su dane od središta tijela, a ne površine (za razliku od onih u igri).

Kerbin je matični planet Kerbala, mjesto Svemirskog centra Kerbal (KSC), te glavni fokus Kerbal Space Programa. Također je analog Zemlji. Posjeduje dva prirodna satelita: Mün i Minmus.

Treći je po redu u orbiti oko zvijezde Kerbol i, nakon Joola i Evea, treće je najveće nebesko tijelo koje orbitira oko Kerbola. Joolov satelit Tylo istog je polumjera kao i Kerbin, no zbog jedne svoje planine koja je 5 km viša od najviše točke na Kerbinu može se odrediti kao veći, iako mu masa iznosi 80% Kerbinove.

Dosezanje stabilne orbite oko Kerbina jedna je od prvih prekretnica u KSP-u. Optimalni uzlet[1] zahtijeva promjenu brzine od oko 4500 m/s[2]. Nakon Evea, Kerbin ima najveće zahtjeve za dosezanje stabilne orbite, stoga na to upravo mnoge međuplanetarne misije utroše polovinu svoje promjene brzine. To je i slučaj s mnogim misijama u stvarnom životu, što je jednog komentatora navelo na opasku:

„ If you can get your ship into orbit, you're halfway to anywhere.

— Robert Heinlein, citat str. 194. A Step Farther Out, Jerry Pournelle

 “

Topografija

Topografski prikaz Kerbinove površine (v0.18.2.) Kliknite za visoku razlučivost.

Planet ima podjednaku raspodjelu površinskih voda i kopna. Na polovima se nalaze ledene kape, a po kontinentima su rasute pustinje. Neke od planina više su od 6 km. Najviša točka na Kerbinu visoka je 6761 km, a najniža je na dubini od gotovo 1.4 km i nalazi se otprilike 313° jugozapadno of KSC-a.

Krateri

Model krajolika centriran na jedan od Kerbinovih najizraženijih kratera.

Za razliku od ostalih tijela u sustavu, Kerbin ima nekolicinu vidljivih kratera, što se objašnjava površinskom erozijom ionako malog broja kratera nastalih udarcima tijela koja su izbjegla Munovu gravitaciju i površinu, te pad kroz Kerbinovu atmosferu. Unatoč tome, neke tvorbe, od kojih su dvije na gotovo suprotnim stranama planeta i šire su od 100 km, ukazuju na žestoke sudare u geološkoj prošlosti. Najmanje erodirana od te dvije, a stoga i vjerojatno najmlađa, nalazi se uz obalu kontinenta. Rub se očituje kao niz otoka koji okružuju središnji otok. Druga tvorba je blizu nultog meridijana na sjevernoj polutci i teže se uočava iako i ona ima uzdignute rubove i središnji vršak.

Biomi

Kerbinovi biomi

Kao trenutno (v0.23.) jedno od nekolicine nebeskih tijela s mnoštvom bioma, u njihovom ga broju premašuje jedino Mun. Iako se znanstveni eksperimenti mogu izvoditi u svim biomima, Kerbin ima niski znanstveni faktor, pa to za posljedicu ima manji broj prikupljenih bodova nego od istih eksperimenata izvršenih na ostalim tijelima. Kerbinovi biomi blago koreliraju sa zemaljskima.


Popis uključuje:

  • pustopoljine (badlands)
  • pustinje (deserts)
  • travnjake(grasslands)
  • visoravni (highlands)
  • ledene kape (ice caps)
  • KSC
  • lansirnu rampu (launch pad)
  • planine (mountains)
  • pistu (runway)
  • obale (shores)
  • tundre
  • vode (waters)

Atmosfera

Kerbinova atmosfera sadrži kisik i prostire se do otprilike 69.078 kilometara. Gustoća i tlak opadaju eksponencijalno; svakih 5 km za faktor e.[3] Odnos tlaka i visine dan je izrazom:

Gustoća Kerbinove atmosfere pogoduje atmosferskom kočenju i korištenju padobrana, što štedi gorivo tijekom povratka iz orbite i slijetanja. Objekti koji u danom trenutku nisu renderirani mogu orbitirati sve do visine od oko 23 km. Renderirani objekti od inačice 0.19.1. deorbitiraju uz vizualne efekte, ali se pri tome ne oštećuju.

Slijedeća tablica daje približne vrijednosti terminalnih brzina na različitim visinama, što su također brzine kojima bi se trebala kretati letjelica kojoj je cilj uz optimalni utrošak goriva doći u Kerbinovu orbitu.[4] Optimalna brzina nakon početka gravitacijskog zakretanja je niža od odgovarajuće vrijednosti u tablici.[5]

Visina (m) Brzina (m/s)
75 100.8
1000 109.3
2000 119.3
3000 130.2
4000 142.2
5000 155.2
6000 169.4
7000 184.9
8000 201.8
9000 220.3
10000 240.5
12500 299.4
15000 372.8
20000 577.9
32000 1655.1

Orbitalne značajke

Satelit Stayputnik Mk2

Moguće je postići sinkronu orbitu uz veliku poluos od 3 463.33 km. Kerbisinkrona ekvatorijalna orbita je kružna orbita na visini od 2 863.33 km kojom tijela putuju brzinom od 1 009.81 m/s. Njeno dosezanje iz niske ekvatorijalne orbite od 70 km iznosi 676.5 m/s za pomicanje periapsisa i 434.9 m/s za pomicanje apoapsisa. Polusinkrona orbita (ona pri kojoj je orbitalni period polovina Kerbinovog rotacijskog perioda, a iznosi 3 sata, postoji na visini od 1 581.76 km pri brzini od 1 272.28 m/s.

Hillova sfera (sfera oko planeta u kojoj su orbite prirodnih satelita stabilne) široka je 136 185 km, odnosno otprilike 227 polumjera Kerbina.

Međuplanetarna putovanja

Ovdje su navedeni nužni iznosi promjene brzine za dosezanje orbita drugih nebeskih tijela, pod uvjetom da je početna orbita 70 km iznad Kerbina.

Body Delta-V
Mun ~860 m/s
Minmus ~930 m/s
Eve ~1033 m/s
Duna ~1060 m/s
Moho ~1676 m/s
Jool ~1915 m/s
Eeloo ~2100 m/s
KEO (usporedba) ~1120 m/s

Referentni sustavi

Vremensko ubrzanje Minimalna visina
1× bilo koja
5× 70 000 m (iznad atmosfere)
10× 70 000 m (iznad atmosfere)
50× 70 000 m (iznad atmosfere)
100× 120 000 m
1 000× 240 000 m
10 000× 480 000 m
100 000× 600 000 m

Galerija

  • Topografska karta inačica 0.21

  • Projekcijska karta (0.14.1 i prije toga, uključujući i stari demo).

  • Točna projekcijska karta u punoj boji (0.14.2 do 0.17.1)

  • Dijagram potrebnih promjena brzine za međuplanetarna putovanja.

  • Kerbin, Mün i Minmus.

  • Pogled iz ekvatorijalne keostacionarne orbite na Mun i Minmus. Minmus se vidi iznad Kerbinovog obzora na lijevoj strani slike.

  • Topografska visinska karta napravljena pluginom ISA MapSat.

  • Kerbin i Mun s udaljenosti od oko 500,550,000 m.

  • Topografska karta iz v0.17.1. Krajolik je nešto drukčiji od zadnje verzije.[6]

  • Automatska sonda na odlaznoj putanji, u prolazu kraj Kerbina, Müna i Minmusa.

  • Sjeverni pol.

  • Kerbolova pomrčina gledana iz niske Kerbinove orbite (LKO).

Spoiler: Slike spoilera

  • Drugi lansirni centar (trenutno nekorišten).

  • Pogleda na drugu pistu.

Promjene

0.21
  • Krajolik je prerađen da bi se dobile detaljnije i zanimljivije kopnene tvorbe.
0.19.1
  • Popravljene su ljestve na spremnicima goriva kraj lansirne rampe.
0.19
  • Nova poligonalna mreža za lansirnu rampu i okolicu. Uklonjen je lansirni toranj.
  • Nova mreža za pistu. Dodana su svjetla i nagibi na rubovima za rovere.
0.18
  • Velika prerada krajolika cijelog planeta. Dodane su pustinje, tamnija i zelenija trava, otoci, tamnije vodene površine, snježni planinski vrhovi. Kerbin izgleda stvarnije.
  • Dodano je nekoliko uskršnjih jaja.
  • Na otok kraj KSC-a dodana je zračna luka bez funkcije.
0.17
  • Poboljšan je izgled atmosfere.
0.15
0.14.2
  • Dodano je puno više varijacija u krajoliku te mu je mjestimice povećana visina. Do sada su neki planinski lanci prelazili 600 m, a najviša točka bila je na oko 900 m.
0.12
0.11
  • Velika prerada krajolika. Oceani su postali tekući.
0.10.1
  • Atmosfera je produljena s oko 34,500 m na oko 69,000 m.
0.7.3
  • Prvo izdanje.

Zanimljivosti

Kerbinovi kontinenti izvedeni su iz karte generirane programom libnoise[7], no s vremenom su izmjenjivani.

Napomene

  1. ↑ Optimalni uzlet, što se goriva tiče, onaj je koji (a)minimizira gubitak brzine uslijed gravitacije i aerodinamičnog otpora i (b) koji je usmjeren prema istoku (prema 90° azimuta) što letjelici zbog Kerbinove rotacije dodaje 174.5 m/s orbitalne brzine.
  2. ↑ Vidi ovaj izazov na KSP-ovom forumu i popularni Kerbin dijagram za Δv
  3. ↑ Forum thread 16000, "[KGSS] Ispitivanje Kerbinove atmosfere"
  4. ↑ http://forum.kerbalspaceprogram.com/showthread.php/6664-Mini-challenge-max-altitude-with-this-supplied-spacecraft?p=100912&viewfull=1#post100912
  5. ↑ http://www.reddit.com/r/KerbalSpaceProgram/comments/1kov5z/a_handy_chart_i_made_for_the_most_efficient/cbrdvuo
  6. ↑ http://forum.kerbalspaceprogram.com/entry.php/247-A-Brave-New-World
  7. ↑ http://libnoise.sourceforge.net/examples/complexplanet/


Retrieved from "https://wiki.kerbalspaceprogram.com/index.php?title=Kerbin/hr&oldid=98492"